Još od vremena kada su područje Učke nastanjivala slavenska plemena, prelazak iz zime u proljeće znači simbolično, ali i stvarno „oživljavanje“. Vrijeme postaje ugodnije, namirnice dostupnije, a prehrana raznolikija. Proljeće prirodi, ali i ljudima, donosi buđenje i novu energiju. Promjene su vidljive i „na tanjuru“. Umjesto teške zimske hrane, on postaje „pun zelenila“.
Tako u prvi plan dolaze divlje šumske namirnice, koje su od davnina dio mediteranske prehrane. To su šparoge, kopriva, mladi luk, koje se izvrsno slažu s mladom janjetinom. Osobito u zaleđu gdje je prevladavala krepkija prehrana inspirirana plodovima šume. Priobalje se, uz maneštre od povrća, oslanja i na jela od plodova mora, prvenstveno sitne plave ribe, ali i ukusne orade koje upravo u proljetnim mjesecima prilaze bliže obali. Idealan prilog uz lagana proljetna jela je blitva, kuhana i začinjena s par kapi maslinova ulja.
Među voćem, proljeće obilježavaju jagode i rane trešnje, kao savršen „šećer na kraju“.
Ljetne vrućine traže laganu i niskokaloričnu hranu. Zbog toga je za ovo doba idealna mediteranska prehrana kakva se već tisućama godina prakticira u Lovranu. Osnova su plodovi mora, zeleno povrće, lokalno uzgojeno maslinovo ulje i vino od grožđa sazrelog na suncem obasjanim vinogradima učkarskih padina.
Ovo godišnje doba karakterizira prehrambena raznolikost, pa se na meniju često može naći povrće poput krastavaca, rajčice, paprike, tikvica i luka, ali i češnjak i bosiljak koji svakom jelu daju poseban i pamtljiv okus.
Uz ribu, koja se pripravlja na gradelama, roštilj tijekom ljeta čest je izbor za pripremu mesnih jela. Uz povrtne salate, tražene su i salate od hobotnice, a kokteli od škampi ili buzara sa škampima i školjkama uvijek su odličan gastronomski odabir.
Za slatki završetak obroka kombinira se bobičasto voće poput borovnica i malina, kao i breskve, marelice i sočne smokve, a pravo osvježenje donosi i kuglica sladoleda iz lovranskih kavana.
Jesen je godišnje doba koje donosi promjenu. S početka šareno i razigrano, a prema kraju godine hladnije i usporenije, ovo godišnje doba zahtijeva i vrlo raznoliku prehranu. U prvi plan, ponovo, stižu šumski plodovi. Na prvom su tu mjestu gljive, jedan od najboljih pojačivača imuniteta i izvrstan izvor vitamina D kojeg tijelu ponestaje sa slabljenjem sunčevih zraka.
Uz gljive, jedan od najprepoznatljivijih simbola jeseni jest – marun. U Lovranu, tijekom listopada se održava Marunada, kada se uživa u slasticama i jelima od maruna, lokalne vrste maruna cijenjene zbog svoje veličine i posebnog okusa. Zbog toga što se lako čisti, marun je sjajan i samo kao pečeni plod!
Popis namirnica koje donosi jesen dug je. Tu su bundeve, kelj, špinat, slatki krumpir i korjenasto povrće, koje se vrlo često sprema u obliku maneštri ili variva. Od voća, uz marune, ovo godišnje doba omiljeno je ljubiteljima šljiva, grožđa i jabuka. Od njih se rade sjajne slastice ili džemovi za zimske mjesece.
Zima donosi mir, spokoj, opuštanje. Vrijeme je to kada priroda miruje. No, tijelo tada treba i najveći unos kalorija kako bi se zagrijalo u hladnim danima. Zato prevladava krepkija i bogatija prehrana. Uz mahunarke i grahorice, jelovnikom dominiraju mesna jela, među kojima su osobito cijenjena jela od divljači. Na stolu će se naći i mesna pečenja s krumpirom, jela pod pekom, kobasice s kiselim kupusom, fažol s paštom, repom ili suhim mesom…
Poseban meni tradicionalno vrijedi za blagdane i svečanosti. Za Badnjak se poslužuju posna jela. Najčešće su to specijaliteti od ribe, posebno bakalara. Božić i Novu godinu obilježava bogata trpeza s više sljedova uz nezaobilazno pečenje.
Zima je i vrijeme od finih slastica i kolača. Domaćice ovog kraja ponose se svojim tradicionalnim receptima među kojima se ističu hrskave kroštule, sočne fritule, bogate orehnjače te prhke kiflice i roščići.